Mirovinska reforma jedan je od najznačajnijih projekata u posljednjih deset godina u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg sustava tzv. generacijske solidarnosti, u kojem se 19,5% bruto plaće svakog zaposlenog izdvajalo za mirovine, od 1. siječnja 2002. vrijedi novi sustav mirovinskog osiguranja podijeljen u tri stupa, čija je glavna osobina uvođenje osobne kapitalizirane štednje za vlastitu mirovinu:
-
obvezno mirovinsko osiguranje, temeljeno na generacijskoj solidarnosti ili tzv. I stup (reformirani današnji sustav mirovinskog osiguranja) u koji se izdvaja 15% bruto plaće zaposlenika,
- obvezno mirovinsko osiguranje, temeljeno na individualnoj kapitaliziranoj štednji ili II stup (obvezni mirovinski fondovi) u koji se izdvaja 5% bruto plaće, te
- dobrovoljno mirovinsko osiguranje, temeljeno na kapitaliziranoj individualnoj štednji uz državna poticajna sredstva ili tzv. III stup (dobrovoljni mirovinski fondovi).
Realno je očekivati pozitivan utjecaj ovakvog mirovinskog sustava na visinu mirovine, jer se 5% sredstava uloženih u drugi stup uvećava za prinos, tj. zaradu obveznog mirovinskog fonda. Jednako je i u trećem stupu, uz napomenu da je visina uloženih sredstava ostavljena na volju pojedinca koji sam odlučuje koliko će sredstava izdvojiti za dodatnu mirovinu.
Pojedinac će tako moći ostvariti mirovinu iz triju izvora:
- zajamčenu osnovnu mirovinu iz I. stupa ,
- mirovinu iz obveznog II. stupa i
- dodatnu mirovinu iz III. stupa.
U konačnici, mirovina iz III. stupa može činiti i najveći udio u ukupnoj mirovini za one koji su na vrijeme preuzeli u svoje ruke skrb za svoja primanja u tzv. trećoj dobi.
Novi je sustav dobar i zato što će se novac za buduće mirovine ulagati u razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, a zarada od tih ulaganja vraćat će se budućim umirovljenicima.
U svim zemljama u kojima je provedena, mirovinska je reforma djelovala poticajno na razvoj gospodarstva. Financijski stručnjaci procjenjuju da Čile ili Poljska, na primjer, čak četvrtinu gospodarskog rasta zahvaljuju reformi. U Hrvatskoj se može očekivati oko 350 milijuna dolara godišnjega priljeva u obvezne mirovinske fondove koji imaju obvezu sigurnog i razvojno poticajnog ulaganja!