Jedno od glavnih obilježja proteklog stoljeća, s velikim utjecajem na cjelokupne odnose unutar društva, jesu sve složenije i brže promjene. Najveću cijenu tih promjena platili su pojedinac i njegova obitelj. Obiteljske odnose i obveze dobrim se dijelom pokušalo nadomjestiti društvenom solidarnošću, iz čega su izniknuli mirovinski sustavi.

Dosadašnji mirovinski sustavi na temelju generacijske solidarnosti funkcionirali su dobro dok je dob umirovljenja bila viša od prosječnog životnog vijeka, što znači da se mirovinom koristilo manje ljudi nego ih je uplaćivalo mirovinske doprinose, odnosno mnogi nisu doživjeli početak isplate mirovine. Situacija se okrenula ne samo zbog gospodarske recesije, smanjenog nataliteta, produljenja životnog vijeka, nego i zbog toga što su ljudi postali skloni odlasku u mirovinu i kad ne moraju. Poslodavci se tako rješavaju viška zaposlenih, a vlast na taj način smanjuje stopu nezaposlenosti.

Takav sustav ne potiče štednju i to je dovelo do toga da je mirovina postala nedovoljna i uvjetovana mnoštvom čimbenika, a umirovljenik postaje ovisnikom nečije dobre volje i(ili) mogućnosti.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje i ulaganje u CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond dio su novog mirovinskog sustava u kojem su Vaša prava određena Vašim osobnim sudjelovanjem u sustavu. Novi mirovinski sustav Vas primorava da razmišljate o načinu zadovoljavanja budućih potreba.

Prednost i poboljšanje za Vas sastoje se u tome što ne ovisite o generacijama zaposlenika koje dolaze nakon Vas. Vaš prihod u starosti ovisi o osobnoj kapitaliziranoj ušteđevini, a ne o tekućim uplatama mlađih naraštaja.

Iznos mirovine najvećim dijelom ovisi o Vama, o visini iznosa koji ćete uplaćivati, te o tome koliko dugo, i kada ćete se početi koristiti uplaćenim. Dulje uplaćivanje redovitih iznosa znači veću ušteđevinu, kraće razdoblje korištenja i veću mirovinu.