telefon
telefon

Kontakt


CROATIA OSIGURANJE mirovinsko društvo za
upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom d.o.o.
Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb

Rad sa strankama u uredu Društva na adresi: 
CROATIA osiguranje d.d., Novi Zagreb, centralno procjenilište
Ulica Ivice Drmića 3, Zagreb
- od 9 do 15 sati

   
Fax: 01 / 4893-013

mailbox

Možete nas kontaktirati i putem e-maila!

Treći stup


Dosadašnji mirovinski sustavi na temelju generacijske solidarnosti funkcionirali su dobro dok je mirovinu koristilo manje ljudi nego što ih je uplaćivalo mirovinske doprinose. Situacija se, međutim, okrenula, ne samo zbog gospodarske recesije, smanjenog nataliteta i produljenja životnog vijeka, nego i zbog toga što su se poslodavci, upravo slanjem ljudi u raniju mirovinu, nastojali rješavati viška zaposlenih ili radne snage iznad određene dobi. S druge strane, gospodarska kriza koja je u mnogim slučajevima donijela i probleme oko isplate plaća, njihovo smanjenje i sve veću nesigurnost na tržištu rada, dovela je i do toga da su ljudi postali skloni ranijem odlasku u mirovinu, nerijetko i čim se steknu uvjeti za prijevremeno umirovljenje.

Kako sve više ljudi odlazi u mirovinu sve ranije, a sve manje osiguranika uplaćuje doprinose iz kojih se one alimentiraju, mirovine iz sustava generacijske solidarnosti u prosjeku su sve manje. Tako su se početkom 80-ih godina prošlog stoljeća mirovine kretale i do 70 posto prosječnih plaća, dok se prosječna mirovina između 2000. i 2012. godine kreće između 37 i 45 posto prosječne plaće. Prosjek novih mirovina iz sustava generacijske solidarnosti, ostvarenih u posljednjih nekoliko godina, nerijetko je još i manji, jer se u obzir uzimaju plaće tijekom cijelog ranog vijeka, a ne najpovoljnije godine za osiguranika, kao što je to bilo nekada.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje i ulaganje u CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond mogu biti dobar način da se povećaju prihodi i sigurnost u mirovini (pa čak i ranije, jer se sredstva mogu 'povući' iz fonda već nakon 50. godine). Iako je temeljni cilj ove štednje osiguranje dodatnih prihoda uz mirovinu iz prvog i drugog stupa (dakle nakon 65. godine), u slučaju ranijeg ostanka bez posla, ili teže bolesti u 50-ima, na primjer, sredstva iz trećeg stupa mogu se koristiti kao dodatni prihod uz naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, pa čak i uz plaću. Kako je novac na računu u trećem stupu privatna imovina osiguranika, u slučaju njegove smrti ulazi u ostavinsku masu i isplaćuje se sukladno Zakonu o nasljeđivanju. Ukratko, dobrovoljnom mirovinskom štednjom povećavamo vlastitu, ali i sigurnost onih koji su nam dragi. Stoga se ovaj oblik štednje doista može preporučiti svima.

ZNATE LI?

* da u trećem stupu sami određujete dinamiku i iznos doprinosa koji ćete uplaćivati te da odluku možete mijenjati bez prethodnih najava, potpisivanja novog ugovora ili penala? Naime, bez obzira na to kakav ste plan štednje kod ugovora o štednji zacrtali, svaki osiguranik sam određuje koliko će i kada uplatiti u fond. Svaki član fonda pritom mora biti svjestan da na visinu iznosa koji će uštedjeti  ponajviše utječe sam, te da redovitošću uplata i iznosima koje uplaćuje određuje svoju buduću mirovinu

* da država na sve uplate do 5000 kuna godišnje 'dodaje' 15 posto poticaja? Tako ćete s uplatom 417 kuna mjesečno, ili 5000 kuna godišnje, optimalno iskoristiti poticaje. No, i oni s manjim uplatama imaju koristi od štednje

* da u fond možete uplaćivati i više od 5000 kuna godišnje jer na taj način utječete na svoju buduću mirovinu? Poticaji se u tom slučaju ostvaruju samo na uplatu do 5000 kuna (dakle, maksimalno do 750 kuna godišnje po osobi), no društvo koje upravlja fondom ta sredstva ulaže na tržištu i ostvaruje određeni prinos.