Financijska pismenost

Ovim informacijama želimo vam istaknuti važnost saznanja o značajkama i pogodnostima dobrovoljne mirovinske štednje, približiti vam štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima sa svim rizicima i mogućnostima koje ona pruža, a u cilju ljepšeg i stabilnijeg života u budućnosti.

SVE TEME
MIROVINSKI SUSTAV
ŠTEDNJA
O FONDOVIMA
ODABIR FONDOVA
POSLODAVCI
DRŽAVNA POTICAJNA SREDSTVA
PRIMJERI ŠTEDNJE
UDJELI, PRINOSI, ULAGANJA
RIZICI ULAGANJA
ISPLATA ŠTEDNJE

Kako funkcionira mirovinski sustav u RH?

Međugeneracijska solidarnost
1. STUP — HZMO

Međugeneracijska solidarnost

15% vaše bruto plaće poslodavac svaki mjesec izdvaja za I. mirovinski stup. HZMO se tim sredstvima koristi za isplate mirovina svim današnjim umirovljenicima. Današnji zaposlenici financiraju mirovine današnjih umirovljenika.

Obvezan za sve zaposlene
Individualna kapitalizirana štednja
2. STUP — OMF

Individualna kapitalizirana štednja

5% vaše bruto plaće poslodavac svaki mjesec uplaćuje i na vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu (OMF). Uplaćena sredstva iz OMF-a počet ćete dobivati zajedno sa sredstvima iz I. stupa.

Obvezan za sve zaposlene
Kapitalizirana štednja s državnim poticajima
3. STUP — DMF

Kapitalizirana štednja s državnim poticajima

Na svoj osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu (DMF) uplaćujete koliko i kada želite, a država stimulira uplate u DMF s 15% poticaja u kalendarskoj godini do najviše 750 kn godišnje. Sredstvima iz DMF-a možete se početi koristiti s navršenih 55 godina života.

Dobrovoljan za sve građane
Mirovinski sustav

Što je dobrovoljna mirovinska štednja?

  • To je ulaganje novca čija je namjena biti izvor dodatnih prihoda u starosti. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to ćete više imati na raspolaganju kasnije.
  • Važnost dobrovoljne mirovinske štednje kao sastavnog dijela mirovinskog sustava u RH prepoznaje i država te potiče kroz porezne olakšice i državna poticajna sredstva.
  • U trećem stupu odabirete dobrovoljni mirovinski fond (skraćeno DMF) kojem je cilj uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika.
  • Sredstva na osobnim računima članova u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima osobna su imovina članova fonda i nikakvim zakonskim promjenama nije ih moguće uzeti ili ukinuti.
  • Sredstva u trećem stupu dostupna su najranije s navršenih 55 godina života i tada ih možete početi koristiti neovisno jeste li zaposleni, nezaposleni ili ste već u mirovini.
Štednja

Zašto štedjeti — državne su mirovine sve manje

Na sve više umirovljenika dolazi sve manji broj zaposlenih. U 2020. godini imali smo samo 1,25 zaposlenih na jednog umirovljenika. Nastavkom takvog trenda mirovine će biti sve manje*.

Zašto štedjeti — državne su mirovine sve manje

*Ne može se procijeniti koliko će mirovine biti manje / Izvor: HZMO, lipanj 2020.

Mirovinski sustav
Štednja

Nedostatak primanja za osnovne potrebe

Struktura troškova

Financijske mogućnosti u mirovini

25% režije*
65% hrana, higijena, zdravstvena zaštita, odijevanje*
10% provod, zadovoljstvo*

* Korišteni su okvirni postoci.
** Izvor: HZMO, rujan 2020.

Štednja

Načela štednje i ulaganja

IRENA: načela štednje i ulaganja

Pogledaj video
Štednja
O fondovima

Gdje i kako štede Hrvati?

Štednja u bankama 68%

Štednja u bankama

Navika držanja novca u bankama u klasičnoj štednji. 68% građana štedi, samo 4% ulaže u dionice

Kupnja nekretnina 10%

Kupnja nekretnina

Investiranje ušteđenog novca najčešće u kupnju nekretnina – fokus je ulaganje u “čvrstu” imovinu. 10% građana ulaže u nekretnine

Štednja u čarapi 50%

Štednja “u čarapi”

Zabrinjavajući udio “štednje u čarapi”. 50% građana koji štedi, novac čuva kod kuće.

Izvor: HANFA, prema istraživanju OECD

Štednja

Koliko Hrvata štedi u III. mirovinskom stupu

Tek svaki 11. stanovnik RH štedi u III. mirovinskom stupu

Tek svaki 11. stanovnik RH štedi u III. mirovinskom stupu

Broj stanovnika u RH:
4.076.000

Članovi DMF-a:
378.215 (8%)

Nisu članovi DMF-a:
3.697.785 (92%)

Tek svaki 11. stanovnik RH štedi u III. mirovinskom stupu
Tek svaki 4. zaposleni štedi u III. mirovinskom stupu

Tek svaki 4. zaposleni štedi u III. mirovinskom stupu

Broj zaposlenih:
1.523.653

Članovi DMF-a:
378.215 (20%)

Nisu članovi DMF-a:
1.145.438 (80%)

Tek svaki 4. zaposleni štedi u III. mirovinskom stupu

Izvor: HANFA, HZMO, Google, lipanj 2020.

Štednja

Prednosti od ulaganja u III. mirovinski stup?

Državna poticajna sredstva

Državna poticajna sredstva

15% na uplate u jednoj kalendarskoj godini — najviše 750 kn

Prinos fonda

Prinos fonda

Sredstva na računu ostvaruju prinose i u slučaju prestanka uplate ili neredovitih uplata.

Sredstva su u vlasništvu člana

Sredstva su u vlasništvu člana

Bez obzira na to tko je uplatitelj, sredstva su osobno vlasništvo člana.

Sredstva su u cijelosti nasljedna

Sredstva su u cijelosti nasljedna

Sva je imovina na računu nasljedna, pa čak i mirovine.

Ne plaća se porez

Ne plaća se porez

Na sredstva uplaćena u DMF ne plaća se porez na kapitalnu dobit ni porez na dohodak prilikom isplate mirovine.

Štednja

Država potiče dobrovoljnu mirovinsku štednju

Uplata u fond Iznos DPS DPS %
1.000 kn150 kn15%
2.500 kn375 kn15%
3.000 kn450 kn15%
5.000 kn750 kn15%
6.000 kn750 kn12,5%
10.000 kn750 kn7,5%

Članovi često ugovaraju uplatu u DMF trajnim nalogom na 417 kn mjesečno.

Štednja
Državna poticajna sredstva

Državna poticajna sredstva — dobro je znati

  • DPS postoje od 2002. – punih 17 godina.
  • Štedjeti možete u više DMF-ova, no uplate iz više fondova ne zbrajaju se nego DPS dobivate za štednju samo u jednom fondu i to onom koji sami odaberete.
  • I na DPS se ostvaruju prinosi fonda.
  • DPS se isplaćuju članovima krajem godine za uplate u prethodnoj godini, npr. u prosincu 2020. za uplate u 2019. godini.
  • Član fonda može biti svatko, no pravo na DPS ima svaki član fonda koji ima prebivalište u RH ili je državljanin RH te članovi s prebivalištem u nekoj od država članica EU, tijekom razdoblja u kojem se za njih u RH uplaćuju doprinosi u obvezni mirovinski fond.
  • Član ostvaruje pravo na DPS i za uplate Poslodavca.
Štednja
Državna poticajna sredstva

Izaberite budućnost

Izaberite budućnost:
obvezni mirovinski i drugi fondovi

Pogledaj video
Štednja
O fondovima

Uplate poslodavca u DMF neoporezive su i priznaju se poslodavcu kao rashod

  • Za sve uplate do 6.000 kn godišnje (500 kn mjesečno).
  • Za sve premije uplaćene u tuzemni mirovinski fond.
  • Uz pristanak radnika.
  • Uplate poslodavca na račun djelatnika osobna su imovina člana/djelatnika.
  • Pravo na državna poticajna sredstva član fonda ostvaruje i za uplate poslodavca.
  • Prilikom isplate mirovine iz III. mirovinskog stupa ne plaća se porez na dohodak od osiguranja za uplate Poslodavca (ukinut je Zakonom o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019.)
O fondovima
POSLODAVCI

Uplate poslodavca – prednosti

Smanjenje fluktuacije radne snage

Smanjenje fluktuacije radne snage

Kontinuirana fluktuacija radnika usporava napredak poslovanja, a uplatama u DMF za svoje radnike poslodavac podiže razinu zadovoljstva među njima i tako zadržava stručan i kvalitetan kadar.

Samostalno donošenje odluke o visini i dinamici uplata

Samostalno donošenje odluke o visini i dinamici uplata

U ovisnosti o uspješnosti poslovanja, investicijama ili drugim razlozima, poslodavac može svake godine mijenjati odluku o visini i načinu uplata. Zbog ove fleksibilnosti, uplata u DMF poslodavcima predstavlja jednostavan način nagrađivanja svojih djelatnika bez obveza.

Motivacija zaposlenika kroz veću uplatu doprinosa

Motivacija zaposlenika kroz veću uplatu doprinosa

Poslodavac uplaćuje kome, kada i koliko želi te uplatama u DMF može nagrađivati izvrsnost, inovativnost i lojalnost svojih djelatnika.

Socijalna sigurnost radnika i njihovih obitelji

Socijalna sigurnost radnika i njihovih obitelji

Sredstva koja poslodavac uplaćuje u DMF osobno su vlasništvo djelatnika i to je ulog za sigurniju budućnost radnika.

O fondovima
POSLODAVCI

Dobrovoljna mirovinska štednja — dobro je znati

  • Namijenjena je svim građanima.
  • Trajanje članstva nije vremenski ograničeno.
  • Nema zdravstvenih ograničenja ni pristupne dobne granice.
  • Članstvo u fondu ne ovisi o radnom odnosu.
  • Član sam bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
  • Uplate nisu obvezne, ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, nema opomena.
  • Isplata mirovine moguća je već s navršenih 55 godina života.
  • Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu biti predmetom ovrhe.
  • Sredstva također ne mogu biti dio stečajne i/ili likvidacijske mase člana fonda, depozitara, mirovinskoga društva i/ili pokrovitelja.
  • Sredstva na osobnom računu člana fonda ne mogu se opteretiti, dati u zalog niti prenijeti u korist treće osobe.
Štednja

Prednosti ranog početka štednje

Štednja do:
65. godine života

Ciljani iznos:
200.000 kn

Prednosti ranog početka štednje

Za isti ciljani iznos 25-godišnjak može uplaćivati više od 7 puta niži iznos od 55-godišnjaka.

Ako s godinama 25-godišnjak poveća uplate prema slici, ciljani će se iznos povećati na otprilike 360.000 kn.

Napomena: Za izračun je upotrijebljen prosječni godišnji prinos od 3% i DPS 15% na godišnju uplatu.

Štednja
PRIMJERI ŠTEDNJE

Što zapravo znači štedjeti u DMF-u?

Član uplaćuje novčana sredstva na račun u fond

Fond ulaže uplaćena sredstva u različite vrijednosne papire

Član dobiva određeni broj udjela u fondu

Fond ulaganjem nastoji povećati vrijednost udjela i ostvariti prinos

Prinos povećava vrijednost udjela člana

Isplata mirovine

Štednja

Vrste fondova s obzirom na strategiju ulaganja

Fondovi s agresivnijom strategijom ulaganja

Fondovi s agresivnijom strategijom ulaganja

Namijenjeni su mlađim osobama s dužim horizontom ulaganja i većom tolerancijom ka riziku.

Viši rizik
Preporuka mlađim osobama

Preporuka mlađim osobama

Fondovi s umjerenom strategijom ulaganja

Fondovi s umjerenom strategijom ulaganja

Namijenjeni su osobama u srednjim godinama koji imaju dovoljno vremena do mirovine, no njihova sklonost riziku je balansirana.

Srednji rizik
Preporuka za najveći broj ljudi

Preporuka za najveći broj ljudi

Fondovi s konzervativnijom strategijom ulaganja

Fondovi s konzervativnijom strategijom ulaganja

Namijenjeni su starijim osobama kojima je ostalo svega nekoliko godina do mirovine, te osobama čija je sklonost ka riziku minimalna.

Mali rizik
Preporuka za one bliže mirovini

Preporuka za one bliže mirovini

O fondovima
Odabir fondova
Udjeli, prinosi, ulaganja
Rizici ulaganja

Što je to obračunska jedinica (udjel)?

Osobni računi u fondu vode se u obračunskim jedinicama (udjelima) Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskoga fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica, na računima svih članova fonda, čini ukupnu vrijednost imovine fonda.

Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu.

Što je to obračunska jedinica (udjel)
O FONDOVIMA
UDJELI, PRINOSI, ULAGANJA
RIZICI ULAGANJA

Što je prinos fonda?

Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, npr. jedne godine. Pojednostavljeno rečeno, to je postotna zarada koju je ostvario mirovinski fond, tj. dobit koju je ostvarilo mirovinsko društvo na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda, tijekom nekoga vremenskog razdoblja.

Prinos od ulaganja u Fond ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine Fonda (npr. cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda) koja se, u pravilu, mijenja svaki dan.

U primjeru niže je prikazano kretanje vrijednosti obračunske jedinice u 2019. godini za jedan DMF. Prinos tog fonda je iznosio 12,20%.

Što je prinos fonda?

Vrijednost udjela može povremeno i pasti. Mirovinski fondovi preporučuju dugoročna ulaganja, jer se tada negativna kretanja na tržištu kapitala često izbalansiraju.

Prinos fonda osnovno je mjerilo njegove uspješnosti.

O FONDOVIMA
UDJELI, PRINOSI, ULAGANJA

Primjer stvarne štednje

Pretpostavimo da redovito uplaćujete 5.000 kn godišnje od 2004. godine uz prosječan prinos od 5% godišnje. Štednja još uvijek traje.

Osobna uplata
85.000 kn

DPS
12.750 kn

Stanje računa
155.042 kn

Prinos

*Izračuni navedeni u primjeru informativnog su karaktera i nisu jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti. Zbog jednostavnosti prikaza i informativnog karaktera u kalkulatoru je korištena ista stopa prinosa za sve godine, iako prinos oscilira na godišnjoj razini kao posljedica promjena cijena financijskih instrumenata.

ŠTEDNJA
UDJELI, PRINOSI, ULAGANJA
PRIMJERI ŠTEDNJE

Kako odabrati fond?

Odaberite okvirno razdoblje štednje

Odaberite okvirno razdoblje štednje

Dobrovoljna mirovinska štednja je dugoročna namjenska štednja za mirovinu. Što je dulji period štednje bit će veće mogućnosti u mirovini. Mlađe osobe često biraju fond čija je izloženost riziku dioničkih tržišta veća, s ciljem ostvarivanja većih prinosa.

Odredite vlastitu sklonost prema rizicima

Odredite vlastitu sklonost prema rizicima

Zapitajte se koliko vam je važna sigurnost ulaganja. Jeste li skloni visokom, umjerenom ili niskom riziku? Što veći rizik preuzmete, možete izgubiti više novca u kratkom roku, ali što prije počnete ulagati, vaš novac ima više vremena za rast.

Analizirajte Ključne podatke fonda

Analizirajte Ključne podatke fonda

Svaki DMF po zakonu mora izdati i jednom godišnje ažurirati dokument “Ključni podaci”. Dokument se najčešće sastoji od jedne ili dviju stranica, a u njemu se prikazuju svi najvažniji podaci korisni za člana, kao što su investicijska politika, troškovi, prinosi, opis rizika i dr.

O fondovima
Odabir fondova

Dugoročna ulaganja i štednja za mirovinu

Mnogi svjetovi:
dugoročna ulaganja i štednja za mirovinu

Pogledaj video
Štednja
O fondovima

Naknade i troškovi fonda

Ulazna naknada

Ulazna naknada

Od 01.01.2019. g. nema ulazne naknade za članstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Izlazna naknada

Izlazna naknada

Izlazna naknada naplaćuje se samo u slučaju prijenosa sredstava u fond kojim upravlja drugo Mirovinsko društvo.

Naplaćuje se od ukupnog iznosa na osobnom računu i iznosi najviše 2,5%.

Upravljačka naknada

Upravljačka naknada

Naknada koju Društvo zaračunava fondu. Obračunava se od ukupne imovine fonda na godišnjoj razini u određenom postotku.

Kod svake javne objave cijene udjela fonda naknada za upravljanje već je obračunata.

Ostale naknade

Ostale naknade

Naknada depozitaru, naknada za troškove revizije i ostali troškovi.

Prilikom objave cijene udjela uključene su u cijenu udjela.

Sve naknade i troškovi fonda regulirani su Prospektom svakog pojedinog fonda i nalaze se u Ključnim podacima.

O fondovima

Gdje pronaći više informacija o fondovima?

Prospekt i statut fonda

Prospekt i statut fonda

Svaki fond objavljuje Prospekt. U njemu se može pročitati o kakvoj se vrsti fonda radi, u što ulaže, koliki je rizik tog ulaganja, kolike su naknade i troškovi i drugo.

Ključni podaci za članove

*Ključni podaci za članove

Osnovni dokument u kojem su sažete sve najvažnije informacije o poslovanju Fonda (ciljevi, rizici, troškovi, prinosi).

Tromjesečni izvještaji

Tromjesečni izvještaji

Osnovni podaci, prinos, tržišna i valutna izloženost, top 10 ulaganja i dr.

Ključni podaci obvezno se uručuju članu uz ponudu.

O fondovima
Odabir fondova

Rizici ulaganja u mirovinske fondove?

  • Svi oblici financijskih ulaganja, pa tako i ulaganje u mirovinske fondove, donose određene rizike. Rizik ulaganja u Fond predstavlja mogućnost da prinos od ulaganja bude manji od očekivanog ili negativan u određenom razdoblju.
  • Ulaganje u Fond nije isto što i deponiranje novčanih sredstava na bankovni račun te nije osigurano od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ni bilo koje druge institucije ili tijela, ali je izdvojeno na posebnom računu kod banke depozitara i ne ulazi u stečajnu masu.
  • Razina promjenjivosti (volatilnosti) vrijednosti imovine Fonda posljedica je karakteristika ulaganja Fonda i njegove strukture te rizika povezanih s tim ulaganjima.
  • Prilikom ulaganja postoji mogućnost pojave sistemskih rizika koji se očituju kroz makroekonomsku stabilnost i fluktuacije gospodarskog rasta, koje utječu na okruženje tržišta vrijednosnica, to jest burze na kojoj se tim vrijednosnicama trguje.
Udjeli, prinosi, ulaganja
Rizici ulaganja

Glavni rizici ulaganja

Tržišni rizici

  • Rizik promjene cijene predstavlja rizik od promjene vrijednosti imovine fonda uzrokovanog promjenom cijena financijskih instrumenata u koje fond ulaže. To podrazumijeva da rast/pad cijene bilo kojeg vrijednosnog papira u koji je uložena imovina fonda može dovesti do rasta/ pada prinosa fonda.
  • Rizik promjene kamatnih stopa odnosi se na izravnu i neizravnu osjetljivost financijskih instrumenata na kretanja kamatnih stopa. Kamatne stope izravno utječu na cijene obveznica i instrumenata tržišta novca. U uvjetima pada tržišnih kamatnih stopa cijene će obveznica rasti, a u uvjetima rasta kamatnih stopa cijene će padati.
  • Rizik promjene tečaja valute — fond u svojem portfelju ima vrijednosne papire denominirane u različitim valutama i moguće promjene tečajeva tih valuta mogu utjecati na smanjenje/povećanje vrijednosti udjela.

Kreditni rizik

  • Predstavlja vjerojatnost da izdavatelj vrijednosnog papira koji je uključen u imovinu fonda o dospijeću neće biti u mogućnosti u cijelosti ili djelomično izvršiti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednost imovine fonda.

Rizik likvidnosti

  • Vjerojatnost da će fond imati teškoće pri iznalaženju sredstava za namiru obveza povezanih s povlačenjem udjela iz fonda u slučaju nemogućnosti brze prodaje financijske imovine.
Udjeli, prinosi, ulaganja
Rizici ulaganja

O čemu ovisi visina mirovine iz III. stupa?

Visini uplata u fond

Visini uplata u fond

Ukoliko uplaćujemo veći iznos, više ćemo imati na računu, a samim time bit će i iznos mirovine veći.

Trajanju štednje

Trajanju štednje

Što je dulji horizont štednje, ukoliko su uplate redovne, bit će ušteđen veći iznos što nosi i veću mjesečnu mirovinu iz III. stupa.

Državnim poticajnim sredstvima

Državnim poticajnim sredstvima

Uplatom državnih poticajnih sredstava povećava se vrijednost na računu u DMF-u, a to u konačnosti donosi i veći iznos mirovine.

Prinosu dobrovoljnog mirovinskog fonda

Prinosu dobrovoljnog mirovinskog fonda

Fond ulaganjem nastoji očuvati i povećati vrijednost udjela odnosno ostvariti prinos. Što je prinos veći, veći je i iznos na računu u fondu, a to povećava i iznos mirovine.

Isplata štednje

Isplata mirovina iz III. stupa — dobro je znati

  • Isplata nije ovisna o proračunu RH.
  • Član fonda može ostvariti pravo na isplatu mirovine najranije s navršenih 55 godina života (50 godina za sve članove koji su to postali prije 1. siječnja 2019. godine).
  • Iznimno, u slučaju smrti, pravo na mirovinu može se ostvariti i ranije.
  • Mirovinu iz III. stupa možemo aktivirati neovisno o tome jesmo li zaposleni, nezaposleni ili smo već u mirovini iz I. i II. stupa.
  • Postoje različiti modeli isplate koje član bira prilikom zahtjeva za isplatu.
  • Kada član fonda ostvari pravo na mirovinu, ne plaća nikakve izlazne naknade, neovisno o načinu isplate mirovine.
  • Najkraći rok za isplatu mirovine je 5 godina.
  • Državna poticajna sredstva i prinos ostvaren ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju, te uplate poslodavca nisu oporezivi.
Isplata štednje

Koje su sve mogućnosti isplate mirovina iz III. stupa?

Jednokratno

Jednokratno

Do 30% sredstava koje imate na svom računu u dobrovoljom mirovinskom fondu može vam se isplatiti jednokratno bez naknade. Ostatak se isplaćuje privremeno ili doživotno.

Privremeno

Privremeno

Privremena isplata kroz ugovoreni rok od 5, 10, 15 i više godina, u ratama. Uvjeti isplate razlikuju se ovisno o tome isplaćuje se putem DMF-a ili MOD-a.

Doživotno

Doživotno

Najranije s navršenih 60 godina života, samo za svote ušteđevine iznad 100.000 kn. Doživotna isplata mirovine uz izbor ravnomjerne ili kratkoročno uvećane isplate.

Isplata štednje

Primjer opcija isplate mirovine

Mjesečna uplata
200 kn

Trajanje štednje 25 godina
Ukupno uplaćeno 60.000 kn
Kapitalizirani iznos 137.454 kn
Jednokratna isplata 30% 41.236 kn
Isplata kroz 15 godina 518 kn/mj.
Isplata doživotno 369 kn/mj.

Mjesečna uplata
417 kn

Trajanje štednje 25 godina
Ukupno uplaćeno 125.100 kn
Kapitalizirani iznos 286.563 kn
Jednokratna isplata 30% 85.969 kn
Isplata kroz 15 godina 1.079 kn/mj.
Isplata doživotno 769 kn/mj.

Izračuni navedeni u primjerima informativnog su karaktera i nisu jamstvo ni prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti. Zbog jednostavnosti prikaza u kalkulatoru je korištena ista stopa prinosa za sve godine, iako prinos oscilira kao posljedica promjena cijena financijskih instrumenata. U izračunima je korišten primjer godišnjeg prinosa od 5% i DPS od 15% i upotrebljen je važeći cjenik mirovinskog osiguravajućeg društva. Primjer doživotne mirovine je za dob korisnika od 65 godina.

Primjeri štednje
Isplata štednje

Pravo nasljeđivanja iz fonda

  • Sredstva na računu u fondu u cijelosti su nasljedna.
  • U slučaju smrti prije aktivacije mirovine ukupna sredstva isplaćuju se jednokratno zakonitim nasljednicima.
  • U slučaju smrti nakon aktivacije mirovine neiskorišteni dio mirovine isplaćuje se zakonitim nasljednicima.
  • Zakoniti nasljednik utvrđuje se na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju s ostavinske rasprave.
  • Prilikom sklapanja članstva ne određuje se zakoniti nasljednik. Ako član želi imenovati nasljednika, može to učiniti oporučno ili izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika.
Isplata štednje

Pitanja i odgovori

Koja je razlika između otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova?
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi nude mogućnost štednje svim zainteresiranim osobama, dok je članstvo zatvorenih fondova ograničeno na zaposlenike/ članove pokrovitelja fonda. Pokrovitelj zatvorenoga dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti poslodavac, sindikat ili udruga. Pokroviteljstvo podrazumijeva da je zaposlenicima/članovima omogućena dobrovoljna mirovinska štednja pod posebnim uvjetima u odnosu na one koji vrijede za članove otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ujedno, pokrovitelj preuzima obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike/članove te aktivno sudjeluje u planiranju i provođenju investicijske politike fonda.
Što je to osobni račun u fondu?
To je individualni račun osiguranika / člana fonda koji se otvara u izabranome dobrovoljnom mirovinskom fondu. Na tom se računu prikuplja i kapitalizira njegova osobna mirovinska štednja (uplaćeni doprinosi uvećani za ostvareni prinos). Uvid u stanje osobnog računa u dobrovoljnom mirovinskom fondu svakom osiguraniku daje mogućnost kontrole uplata i praćenja vrijednosti osobne imovine u fondu.
Može li i nezaposlena osoba biti član DMF-a?
I osobe koje nisu u radnom odnosu mogu sebi osigurati primanja u starijoj životnoj dobi uplatama u dobrovoljni mirovinski fond, dinamikom koja njima odgovara i u skladu s mogućnostima.
Hoće li zakonodavac ukinuti DPS?
Treći mirovinski stup, s državnim poticajima, sastavni je dio mirovinskog sustava u RH. Njihovo ukidanje značilo bi odustajanje od mirovinske reforme koja se uspješno provodi već gotovo 17 godina. S obzirom na demografska kretanja i starenje stanovništva, u budućnosti je izglednije jačanje mirovinskih fondova i rast njihovog značaja kod isplata mirovina. Isto tako, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u lipnju 2019. prosječna mirovina iznosila je samo 40 % prosječne plaće. Kako se tomu može doskočiti? Jedan je od najboljih načina poticanje građana da na vrijeme počnu stavljati „na stranu“ za mirovinu, i to kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju.
Koliko dugo može trajati štednja u fondu?
Štednja je dobrovoljna i nema određeni rok trajanja.
Može li član mijenjati visinu uplata i dinamiku plaćanja?
Štednja je dobrovoljna i član može bilo kada promijeniti visinu uplate i dinamiku plaćanja bez troškova. Nema opomena za neplaćanje.
Što ako član prestane s uplatama u fond?
Takav član i dalje ostaje punopravni član fonda, sredstva mu se kapitaliziraju istom stopom kao i ostalim članovima fonda, a u bilo kojem trenutku može nastaviti s uplatama. U slučaju da nema daljnjih uplata, po ostvarenju prava na isplatu (s navršenih 50 ili 55 godina života) ugovara se način isplate ušteđenih i kapitaliziranih sredstava.
Kolika je maksimalna uplata u fond?
Ne postoji maksimum uplate u fond. Budući da se radi o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji, visine su uplata fleksibilne. Iznos uplate može se povećati ili smanjiti ovisno o mogućnostima člana.

Online prijava za članstvo

Ispunite kratku prijavnicu i postanite član CROATIA OSIGURANJE dobrovoljnog mirovinskog fonda.